Šta je glikemijsko opterećenje?
Za razliku od glikemijskog
indeksa, koji zavisi od vrste
unetih ugljenih hidrata,
glikemijsko opterećenje
zavisi i od njihove količine
Glikemijsko opterećenje, za razliku od glikemijskog indeksa, zavisi i od količine unetih ugljenih hidrata, tj. predstavlja opterećenje organizma glukozom. Ukoliko pojedete jednu manju jabuku, koja je teška oko 100 g, glikemijsko opterećenje će biti 4.2. Ukoliko pojedete duplo veću jabuku, tešku oko 200 g, glikemijsko opterećenje će biti 8.4 iako je glikemijski indeks obe jabuke isti, tj. 38.
To znači da i namirnice sa niskim glikemijskim indeksom mogu izazvati značajniji porast nivoa glukoze u krvi kada se unose u velikim količinama, kao što i namirnice sa visokim glikemijskim indeksom mogu izazvati malo opterećenje ako imaju malo ugljenih hidrata ili se unose u malim količinama (na primer: lubenica čiji je GI 72, u 100 g sadrži oko 95% vode i samo 7 g ugljenih hidrata i ima glikemijsko opterećenje 5, što je samo malo veće od glikemijskog opterećenja jabuke koja ima duplo niži glikemijski indeks – 38, ali i 11 g ugljenih hidrata u 100 g).
Za pravilnu regulaciju glikemije potrebno je poznavati i glikemijski indeks i glikemijsko opterećenje za određenu namirnicu. Preporučena dnevna vrednost za glikemijsko opterećenje je oko 100, a može se kretati od niskog (60) do visokog (180).