Od glavice karfiola možete iskoristite sve! I cvetove i koren i listove!
Karfiol pripada porodici kupusnjača, uz brokoli, prokelj, kelj, kupus, kelerabu…
Svež karfiol ima belu glavicu, čvrsto priljubljene cvetove i debele, svetlozelene listove. Glavice koje nisu sveže, koje dugo stoje, budu žućkaste i mestimično su prekrivene crnim ili smeđim tačkicama koje se javljaju prilikom procesa oksidacije i znak su početka propadanja povrća.
Smatra se da su karfiol gajili Etrurci, na teritoriji današnje Turske, oko 3000 godina pre nove ere. Prvi pisani podaci o karfiolu potiču iz 6. veka pre nove ere, kada je već bio značajna povrtarska kultura u Turskoj i Italiji, gde su ga Etrurci i preneli. U starom Rimu o karfiolu je prve pisane podatke ostavio Plinije, u 2. veku nove ere.
U Španiji postoje zabeleške iz 12. veka o tome da su tri vrste karfiola donete iz Sirije, a karfiol u obliku kakav je danas počinje da se gaji na prostorima Italije sredinom 15. veka. U 16. veku uzgajanje se proširilo po celoj Evropi, preneto je i na Britanska ostrva, a u Ameriku je karfiol stigao početkom 17. veka.
Karfiol je odličan izvor vitamina C, folne kiseline i vitamina K. Sadrži fitonutrijente, bogat je proteinima i celulozom (nerastvorljiva dijetna vlakna).
Ima antioksidantsko delovanje a istovremeno čisti organizam od štetnih materija nastalih usled loše ishrane i zagađene sredine. Od minerala obiluje kalijumom, fosforom i sumporom, a sadrži i veliku količinu magnezijuma.
Nutritivni sastav (100 g)
25 kilokalorija
2.8 g ugljenih hidrata
2 g proteina
0.1 g masti
7.8 g dijetnih vlakana
Glikemijski indeks 15
Glikemijsko opterećenje 0.4
Karfiol praktično ne sadrži masti, ima veoma malo ugljenih hidrata i nizak glikemijski indeks, pa se smatra sjajnom namirnicom kako za osobe sa dijabetesom tako i za one koji žele da skinu višak kilograma, a da pri tom u organizam unesu sve što mu je potrebno.
Karfiol bi bilo najbolje koristiti svež, ali pošto to nije u našoj kulturi ishrane (osim kada je iz turšije) kuvajte ga na pari ili desetak minuta u ključaloj vodi. Nemojte ga prekuvati jer će, pored toga što će izgubiti značajne hranljive sastojke, proizvesti i neprijatan miris u vašoj kuhinji.
Od karfiola možete napraviti ukusnu čorbu ili salatu. Možete od njega napraviti pire ili musaku, ili ga gratinirati, a iako možda niste za nju čuli, ne biste se pred gostima postideli ni pite od karfiola.
Od glavice karfiola možete iskoristite sve! I cvetove i koren i listove! Cvetove za sva jela koja smo do sada pomenuli, a koren i listove dobro operite i stavite kao dodatak uobičajenom povrću kada kuvate juneću ili pileću supu. Naravno, listove možete naseckati i staviti u belu čorbu ili potaž koji pripremate od cvetova karfiola.
Čorba od karfiola je blagog mirisa i ukusa, kremasta i lagana. Ja je pravim tako što očišćene i usitnjene cvetove karfiola kuvam oko 5 minuta u domaćoj supi (pilećoj ili junećoj), a zatim dodam bezmasni krem sir i sve izblendiram u električnoj seckalici. Začinim i u svaki tanjir pri serviranju dodam kašiku maslinovog ulja.
Detaljan recept za moju Čorbu od karfiola možete pogledati OVDE!
Čorba od karfiola
Pire od karfiola nije uobičajen prilog na našoj trpezi. Brzo se sprema, jako je ukusan i svakako je za preporuku!
Ja ga sprema tako što karfiol razdvojim na cvetiće, kuvam desetak minuta, dok ne omekša. Dobro ga oceditm i izblendiram u električnoj seckalici, zajedno sa puterom, parmezanom, mlekom i začinima.
Recept za Pire od karfiola nalazi se u kuvarima “100 recepata 2” i “Ukusi Mediterana“!
Pire od karfiola