Karfiol - bela glavica puna zdravlja

Od glavice karfiola možete iskoristite sve! I cvetove i koren i listove!

Od njega možete napraviti čak i "testo" za picu!

Piše: Violeta Orešković Ćurčić

Karfiol pripada porodici kupusnjača, uz brokoli, prokelj, kelj, kupus, kelerabu…

Svež karfiol ima belu glavicu, čvrsto priljubljene cvetove i debele, svetlozelene listove. Glavice koje nisu sveže, koje dugo stoje, budu žućkaste i mestimično su prekrivene crnim ili smeđim tačkicama koje se javljaju prilikom procesa oksidacije i znak su početka propadanja povrća.

Karfiol za dijabetičare
Foto: Pixabay

Odakle nam karfiol dolazi?

Smatra se da su karfiol gajili Etrurci, na teritoriji današnje Turske, oko 3000 godina pre nove ere. Prvi pisani podaci o karfiolu potiču iz 6. veka pre nove ere, kada je već bio značajna povrtarska kultura u Turskoj i Italiji, gde su ga Etrurci i preneli. U starom Rimu o karfiolu je prve pisane podatke ostavio Plinije, u 2. veku nove ere.

U Španiji postoje zabeleške iz 12. veka o tome da su tri vrste karfiola donete iz Sirije, a karfiol u obliku kakav je danas počinje da se gaji na prostorima Italije sredinom 15. veka. U 16. veku uzgajanje se proširilo po celoj Evropi, preneto je i na Britanska ostrva, a u Ameriku je karfiol stigao početkom 17. veka.

Šta u njemu ima?

Karfiol je odličan izvor vitamina C, folne kiseline i vitamina K. Sadrži fitonutrijente, bogat je proteinima i celulozom (nerastvorljiva dijetna vlakna).

Ima antioksidantsko delovanje a istovremeno čisti organizam od  štetnih materija nastalih usled loše ishrane i zagađene sredine. Od minerala obiluje kalijumom, fosforom i sumporom, a sadrži i veliku količinu magnezijuma.

Nutritivni sastav (100 g)

25 kilokalorija
2.8 g ugljenih hidrata
2 g proteina
0.1 g masti
7.8 g dijetnih vlakana
Glikemijski indeks 15
Glikemijsko opterećenje 0.4

Karfiol praktično ne sadrži masti, ima veoma malo ugljenih hidrata i nizak glikemijski indeks, pa se smatra sjajnom namirnicom kako za osobe sa dijabetesom tako i za one koji žele da skinu višak kilograma, a da pri tom u organizam unesu sve što mu je potrebno.

Šta se od karfiola može napraviti?

Karfiol bi bilo najbolje koristiti svež, ali pošto to nije u našoj kulturi ishrane (osim kada je iz turšije) kuvajte ga na pari ili desetak minuta u ključaloj vodi. Nemojte ga prekuvati jer će, pored toga što će izgubiti značajne hranljive sastojke, proizvesti i neprijatan miris u vašoj kuhinji.

Od karfiola možete napraviti ukusnu čorbu ili salatu. Možete od njega napraviti pire ili musaku, ili ga gratinirati, a iako možda niste za nju čuli, ne biste se pred gostima postideli ni pite od karfiola. 

Od glavice karfiola možete iskoristite sve! I cvetove i koren i listove! Cvetove za sva jela koja smo do sada pomenuli, a koren i listove dobro operite i stavite kao dodatak uobičajenom povrću kada kuvate juneću ili pileću supu. Naravno, listove možete naseckati i staviti u belu čorbu ili potaž koji pripremate od cvetova karfiola.

Čorba od karfiola

Čorba od karfiola je blagog mirisa i ukusa, kremasta i lagana. Ja je pravim tako što očišćene i usitnjene cvetove karfiola kuvam oko 5 minuta u domaćoj supi (pilećoj ili junećoj), a zatim dodam bezmasni krem sir i sve izblendiram u električnoj seckalici. Začinim i u svaki tanjir pri serviranju dodam kašiku maslinovog ulja.

Detaljan recept za moju Čorbu od karfiola možete pogledati OVDE!

Čorba od karfiola za dijabetičare
Foto: Violeta

Čorba od karfiola

Pire od karfiola

Pire od karfiola nije uobičajen prilog na našoj trpezi. Brzo se sprema, jako je ukusan i svakako je za preporuku!

Ja ga sprema tako što karfiol razdvojim na cvetiće, kuvam desetak minuta, dok ne omekša. Dobro ga oceditm i izblendiram u električnoj seckalici, zajedno sa puterom, parmezanom, mlekom i začinima.

Recept za Pire od karfiola nalazi se u kuvarima “100 recepata 2” i “Ukusi Mediterana“!

Pire od karfiola za dijabetičare
Foto: Violeta

Pire od karfiola

 

Select your currency
EUR Euro
RSD Srpski dinar
0
    0
    Vaša korpa
    Vaša korpa je praznaPovratak u prodavnicu